Kada se govori o razvoju inovatorstva u Republici Srpskoj, ime uvaženog Milovana Bajića je nezaobilazno. Više od dvije decenije nalazi se na čelu Saveza inovatora Republike Srpske, koji je pod njegovim rukovodstvom ostvario zapažene rezultate u Republici Srpskoj, regionu i na međunarodnoj sceni. Njegova vizija, istrajnost i posvećenost učinile su ga jednim od najzaslužnijih ljudi za razvoj organizovanog inovatorskog pokreta.
Diplomirani mašinski inženjer i magistar tehničkih nauka, tokom uspješne profesionalne karijere obavljao je različite odgovorne poslove – profesora, konstruktora, direktora, načelnika i stručnjaka za tehnička unapređenja. Poseban dio svog znanja i iskustva posvetio je razvoju inovatorstva i radu sa učenicima osnovnih i srednjih škola.
Izlagao je na brojnim domaćim i međunarodnim sajmovima inovacija i osvojio vrijedna priznanja, među kojima se izdvaja zlatna medalja na Međunarodnom salonu inovacija „Arhimed“ u Moskvi 2003. godine. Za uspješan rad na širenju inovatorstva dobio je i Zlatnu Pupinovu medalju i plaketu u Idvoru, plaketu Fondacije INVENTKOR iz Deve u Rumuniji, priznanja Tesline naučne fondacije iz Filadelfije i druga priznanja.
Pod njegovim rukovodstvom Savez realizuje brojne projekte, među kojima je najpoznatija Međunarodna izložba ideja, inovacija i stvaralaštva „INOST MLADIH“, kao i aktivnosti posvećene Nikoli Tesli, Mihajlu Pupinu, Milutinu Milankoviću, Milevi Marić Ajnštajn i drugim velikanima nauke.
Potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa Teslinom naučnom fondacijom iz Filadelfije i Teslinom naučnom fondacijom Srbije otvorene su nove mogućnosti za promociju nauke, pronalazaštva, kreativnosti i Teslinog nasljeđa, ali i za međunarodno povezivanje mladih inovatora.
O ciljevima ove saradnje, razvoju Saveza, značaju INOST-a i ulozi inovacija u savremenom društvu razgovarali smo sa Milovanom Bajićem – čovjekom koji vjeruje da se budućnost ne čeka, nego stvara.
Gospodine Bajiću, šta Vas je motivisalo da tokom inženjerske i rukovodeće karijere veliki dio svog vremena posvetite razvoju inovatorstva?
Kao mašinski inženjer uvijek sam vjerovao da znanje dobija punu vrijednost tek kada se pretvori u konkretno i korisno rješenje. Tokom rada u privredi susretao sam ljude koji su imali odlične ideje, ali često nisu imali podršku, sredstva ili priliku da ih predstave i dalje razvijaju.
Upravo me je to motivisalo da značajan dio svog znanja i iskustva posvetim razvoju inovatorstva. Posebno sam želio da podržim mlade, jer jedna ohrabrujuća riječ, stručan savjet ili pružena prilika nekada mogu odrediti njihov budući životni i profesionalni put.
Inovacija ne počinje velikim novcem. Ona počinje pitanjem: „Može li ovo da se uradi bolje?“ Poslije toga dolaze znanje, rad, provjera, greške, nova rješenja i istrajnost.
Više od dvije decenije predvodite razvoj organizovanog inovatorstva u Republici Srpskoj. Kako ocjenjujete put koji je Savez prošao od osnivanja do danas?
Put nije bio jednostavan, ali je bio vrijedan svakog uloženog napora. Banja Luka je prije rata bila snažan industrijski centar i imala je manifestaciju INOST – „Inovatori, stvaraj“. Nakon što je posljednji INOST održan 1996. godine, grupa entuzijasta odlučila je da se ova tradicija ne smije ugasiti.
Sve smo započeli sa ljudima koji su vjerovali da Republici Srpskoj treba organizovan i dugoročan sistem podrške inovatorima. Među njima su bili Ljubiša Pašić, danas generalni sekretar Saveza, inovator Vojo Đuđurević, prof. dr Milan Đuđurović, mr Gordana Lihović, Milenko Danilović i drugi vrijedni entuzijasti. Svako od njih ugradio je dio svog znanja, iskustva i vremena u temelje Saveza.
Kasnije su nam se pridružile nove snage: prof. dr Drago Talijan, sadašnji predsjednik Skupštine Saveza, dr Ana Lojić, predsjednica Udruženja inovatora grada Banje Luke, Živa Makrin, predsjednik Udruženja inovatora regije Bijeljina, inovator Jože Benković i mnogi drugi.
Prof. dr Drago Talijan svojim akademskim iskustvom doprinosi povezivanju nauke, obrazovanja i inovatorstva. Dr Ana Lojić, doktor tehničkih nauka iz oblasti informacionih tehnologija, razvila je prvi algoritamski model za predikciju i prepoznavanje mogućeg karijernog pravca mladih na osnovu njihovog inovativnog ponašanja. Živa Makrin svojim angažovanjem okuplja i razvija inovatorsku zajednicu na području Bijeljine, dok Jože Benković svojim radom i iskustvom potvrđuje koliko su za Savez važni praktično znanje i istrajnost inovatora.
Od male grupe entuzijasta razvili smo organizaciju koja danas povezuje inovatore, škole, fakultete, privrednike i mlade stvaraoce širom Republike Srpske. Savez nikada nije bio djelo jednog čovjeka. Njegova najveća snaga su ljudi koji su u različitim periodima prepoznali zajedničku viziju i bili spremni da rade za generacije koje dolaze.
Koliko je bilo zahtjevno formirati mrežu udruženja inovatora širom Republike Srpske i kakve rezultate je taj model donio?
Bilo je veoma zahtjevno pronaći ljude koji imaju znanje, entuzijazam i spremnost da svoje vrijeme ulože u rad za opšte dobro. Ipak, uspjeli smo da pokrenemo i povežemo udruženja od Banje Luke do Trebinja, Doboja, Bijeljine, Prijedora i drugih sredina.
Time smo pokazali da inovatorstvo ne smije biti privilegija velikih centara. Inovator može nastati u školskoj učionici, porodičnoj radionici, malom mjestu ili proizvodnom pogonu.
Izuzetni primjeri su porodica Tešić iz Kotor Varoša i inovator Zvjezdan Višt iz Doboja. Porodica Tešić je radom na vjetroturbinama, generatorima i elektromotorima pokazala da se porodično znanje može pretvoriti u ozbiljan tehnološki poduhvat. Za svoj rad dobili su značajnu novčanu nagradu Svjetske banke i učestvovali na svjetskom sajmu novih tehnologija u Njujorku. Zvjezdan Višt je, polazeći iz male radionice, razvio vakuumske prese koje su pronašle kupce širom svijeta.
Ovi primjeri mladima šalju snažnu poruku: nije presudno odakle krećete, već koliko ste spremni da učite, radite i istrajete. Velike ideje često nastaju u malim radionicama, ali uz znanje i upornost mogu stići do cijelog svijeta.
Zlatna medalja na Moskovskom sajmu inovacija „Arhimed“ 2003. godine jedno je od Vaših najznačajnijih priznanja. Koliko Vam znači ta nagrada i po čemu pamtite taj sajam?
Zlatna medalja u Moskvi predstavlja veliko lično zadovoljstvo, ali je još značajnija kao potvrda da kvalitetna tehnička ideja iz Republike Srpske može biti prepoznata na međunarodnoj sceni.
Na takvim sajmovima susrećete pronalazače i stručnjake iz tehnološki veoma razvijenih zemalja. Kada u tako snažnoj konkurenciji osvojite priznanje, shvatite da znanje nema geografsku granicu i da se kvalitet uvijek može izboriti za svoje mjesto.
Nagrada je lijepa potvrda urađenog, ali ona nije kraj puta. Ona vas obavezuje da nastavite da radite i da svoje iskustvo prenosite mlađima. Medalje ostaju u vitrini, ali preneseno znanje nastavlja da živi.
Kao predsjednik Saveza inovatora Republike Srpske, koji su osnovni ciljevi aktivnosti Saveza?
Naši osnovni ciljevi su razvoj pronalazaštva, podsticanje kreativnosti mladih, povezivanje inovatora sa školama, fakultetima i privredom, kao i promocija naših naučnika i pronalazača.
Posebno nam je važno da mladi upoznaju cijeli razvojni proces – od prepoznavanja problema i stvaranja ideje do izrade prototipa, testiranja, zaštite intelektualne svojine i moguće primjene na tržištu.
Inovatorstvo nije samo nagrada na izložbi. Ono je način razmišljanja u kojem stalno tražimo kvalitetnije, ekonomičnije, bezbjednije i održivije rješenje. Naš cilj je da mladi ne budu samo korisnici novih tehnologija, već i njihovi stvaraoci.
Svake godine Savez organizuje INOST MLADIH, koji je postao prepoznatljiv simbol inovatorstva u Banjoj Luci, Republici Srpskoj i regionu. Šta smatrate najvećim uspjehom ovogodišnje manifestacije?
Najveći uspjeh je veliki broj mladih ljudi koji su pokazali da žele da istražuju i stvaraju. Više od 1.500 učenika i studenata i preko 500 predstavljenih radova i inovacija potvrđuju da među mladima postoji ogroman potencijal.
Posebno raduje što iza svakog rada stoje sati učenja, pokušavanja, grešaka i ponovnog rada. Nije svaki eksperiment odmah uspješan, ali je svaki pokušaj korak ka novom znanju.
INOST šalje jasnu poruku: ne čekajte da neko drugi riješi problem koji ste uočili – pokušajte vi. Svaki veliki pronalazak nekada je bio samo ideja u koju je neko dovoljno dugo vjerovao.
U čemu je poseban značaj INOST-a za mlade stvaraoce i obrazovni sistem?
INOST nije samo izložba, već velika praktična učionica. Mladi ovdje uče kako da prepoznaju problem, razviju ideju, naprave rješenje, rade u timu i svoj projekat predstave pred stručnjacima i javnošću.
Na izložbi se povezuju teorija i praksa. Učenik shvata da matematika, fizika, informatika i tehničko obrazovanje nisu samo školski predmeti, već alati pomoću kojih može da riješi konkretan problem.
Kada mlad čovjek prvi put predstavi svoj rad, dobije priznanje ili čuje da njegova ideja ima vrijednost, počinje drugačije da posmatra vlastite mogućnosti. Naš zadatak nije samo da prepoznamo talenat, već da mu otvorimo vrata i pomognemo da se dalje razvija.
Koliko je značajno što su učenici i studenti imali direktan kontakt sa privredom i mogućnost da dobiju ponude za saradnju i stipendije?
To je jedan od najvažnijih rezultata INOST-a. Inovacija dobija punu vrijednost tek kada odgovori na stvarnu potrebu društva ili privrede.
Direktan razgovor sa inženjerima, preduzetnicima i predstavnicima kompanija mladima donosi povratnu informaciju koju ne mogu dobiti samo iz udžbenika. Oni saznaju šta je potrebno unaprijediti, kako zaštititi ideju i da li ona ima mogućnost konkretne primjene.
Kada takav susret dovede do mentorstva, stipendije, stručne prakse ili saradnje, ideja počinje da prerasta u stvarnu razvojnu priliku. Jedan razgovor nekada može promijeniti čitav profesionalni put mladog čovjeka.
Zašto je bilo važno da ovogodišnji INOST bude posvećen Nikoli Tesli i koliko njegovo nasljeđe danas inspiriše mlade inovatore?
Nikola Tesla je najbolji primjer da znanje, vizija i istrajnost mogu promijeniti čovječanstvo. Njegovi pronalasci nisu obilježili samo vrijeme u kojem je živio, već su postavili temelje svijeta u kojem danas živimo.
Tesla nas uči da se ne plašimo ideja koje drugima u početku djeluju nemoguće. Bio je ispred svog vremena zato što je imao hrabrosti da razmišlja dalje od postojećih granica.
Mladima želimo pokazati da porijeklo ne određuje granice uspjeha. Određuju ih znanje, disciplina, upornost i spremnost da poslije neuspjeha pokušamo ponovo. Tesla je ostao jedan od najbogatijih ljudi po onome što je ostavio čovječanstvu.
Da li postoji neka inovacija koja je na Vas ostavila poseban utisak?
Teško je izdvojiti samo jednu inovaciju, jer svaki ozbiljno urađen rad nosi posebnu vrijednost. Posebno me raduju rješenja u kojima mladi prepoznaju konkretne probleme u svojoj školi, domaćinstvu, životnoj sredini ili lokalnoj zajednici i pokušavaju da ih riješe.
Nekada tehnički jednostavno rješenje može imati veliku vrijednost ako je funkcionalno, ekonomično i primjenjivo. Kod mladih posebno cijenim kada mogu jasno da objasne koji problem rješavaju, kako su razvijali ideju i šta su naučili iz pokušaja koji nisu uspjeli.
Ne postoji mala inovacija ako ona nekome olakšava život. Najvažnije je da mladi razviju naviku da posmatraju svijet oko sebe i razmišljaju kako ga mogu učiniti boljim.
Tokom karijere osvojili ste brojna priznanja. Koliko ona predstavljaju lično zadovoljstvo, a koliko potvrdu da se inovatori iz Republike Srpske mogu ravnopravno nositi sa svjetskom konkurencijom?
Svako priznanje predstavlja zadovoljstvo, ali nijedan ozbiljan rezultat nije djelo samo jednog čovjeka. Iza njega stoje saradnici, porodica, škole, učenici, institucije i svi ljudi koji godinama podržavaju naš rad.
Zlatna Pupinova medalja, priznanja Tesline naučne fondacije, Fondacije INVENTKOR iz Rumunije i druga domaća i međunarodna priznanja potvrđuju da se naši inovatori mogu ravnopravno nositi sa svjetskom konkurencijom.
Ipak, najveća nagrada nije medalja. Najveća nagrada je kada vidite da je mladi inovator nastavio da uči, razvija svoj rad i jednog dana postao uspješan inženjer, istraživač ili preduzetnik.
Kakvi su planovi Saveza inovatora Republike Srpske za naredni period i kako će se dalje razvijati INOST MLADIH?
Jedan od važnih planova je osnivanje novih gradskih i regionalnih udruženja inovatora, kako bi podrška bila dostupna mladima u što većem broju lokalnih zajednica. Želimo da svaki mladi čovjek, bez obzira na to gdje živi, ima mogućnost da predstavi ideju, dobije stručni savjet i pronađe mentora.
INOST MLADIH ćemo još snažnije povezivati sa školama, fakultetima, privredom i međunarodnim partnerima. Planiramo više praktičnih radionica, mentorstva, digitalnih tehnologija i podrške izradi i testiranju prototipa. Nije dovoljno uručiti diplomu ili medalju – mladom inovatoru treba pomoći da nastavi da razvija svoj rad.
Posebno nam je značajna konkretna saradnja sa Teslinom naučnom fondacijom. U novembru pripremamo svečanu akademiju posvećenu Nikoli Tesli, koju će zajednički organizovati Savez inovatora Republike Srpske, Teslina naučna fondacija i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske.
Želimo da ova saradnja mladima otvori pristup novim znanjima, mentorima i međunarodnim vezama. Budućnost se ne gradi samo dobrim planovima, već konkretnim projektima i ljudima spremnim da ih sprovedu.
Koji projekti Saveza inovatora Republike Srpske predstavljaju prioritete u narednim godinama?
Prioriteti ostaju razvoj INOST-a MLADIH, projekti „Najbolja tehnološka inovacija“ i „Tehnološke inovacije – generator privrednog razvoja“, obilježavanje jubileja naših velikih naučnika, razvoj „Nikola Tesla“ klubova i intenzivniji rad sa školama.
Važni ciljevi su i osnivanje novih gradskih udruženja, edukacija o zaštiti intelektualne svojine, međunarodno povezivanje i snažnija saradnja sa privredom. Posebnu pažnju posvetićemo mladima čiji radovi pokazuju razvojni potencijal.
Želimo da izgradimo sistem u kojem će mladi imati podršku od prve skice do funkcionalnog prototipa i mogućeg proizvoda. Ideja je početak, ali su znanje, tim, disciplina i istrajnost ono što je pretvara u rezultat.
Savez je nedavno potpisao Memorandum sa Teslinom naučnom fondacijom iz Filadelfije i Teslinom naučnom fondacijom Srbije. Koliki značaj ima ovaj sporazum?
Memorandum našim inovatorima i mladim istraživačima otvara pristup široj međunarodnoj mreži. Omogućiće zajedničke događaje, razmjenu znanja, promociju inovacija i povezivanje „Nikola Tesla“ klubova u Republici Srpskoj, Srbiji, regionu i dijaspori.
Posebno cijenimo doprinos Nikole Lončara, osnivača i predsjednika Tesline naučne fondacije iz Filadelfije, koji je mnogo učinio da Teslino ime, djelo i stvaralaštvo budu prepoznati u međunarodnoj zajednici. Značajan doprinos daje i Jadranko Danilović, međunarodni direktor „Nikola Tesla“ klubova, koji radi na njihovom povezivanju i razvoju.
Ovo nije samo sporazum između tri organizacije. To je zajedničko opredjeljenje da Teslino nasljeđe pretvorimo u podsticaj novim generacijama pronalazača, naučnika i inženjera. Znanje raste kada se dijeli, a mladi napreduju kada im otvorimo vrata koja sami još ne mogu otvoriti.
Šta je bila osnovna ideja i zajednička vizija koja je dovela do potpisivanja Memoranduma?
Zajednička vizija je da Teslino nasljeđe ne posmatramo samo kao dio slavne prošlosti, već kao temelj za buduće stvaralaštvo. Tesla ne treba da bude samo ime koje spominjemo na jubilejima, već uzor mladima kako se znanjem, radom i vizijom mijenja svijet.
Sve tri organizacije vjeruju da mladima treba omogućiti da se povezuju preko granica, razmjenjuju iskustva i razvijaju zajedničke projekte.
Potpisivanjem Memoranduma želimo da stvaramo konkretne programe i prilike za mlade, ali i da promovišemo nauku, pronalazaštvo, kreativnost i kulturnu diplomatiju. Znanje raste kada se dijeli, a saradnja mu omogućava da pređe sve granice.
Jedan od glavnih ciljeva Memoranduma je razvoj i jačanje „Nikola Tesla“ klubova. Kakvu ulogu oni treba da imaju u Republici Srpskoj, Srbiji i dijaspori?
„Nikola Tesla“ klubovi treba da budu mjesta okupljanja učenika, studenata, istraživača, inženjera, inovatora i mentora. U njima će se organizovati radionice i predavanja, razvijati projekti, predstavljati inovacije i razmjenjivati znanje između mladih iz različitih zemalja.
Nikola Lončar, osnivač Tesline naučne fondacije iz Filadelfije, godinama povezuje Tesline poštovaoce, naučnike i stvaraoce širom svijeta. Jadranko Danilović, kao međunarodni direktor „Nikola Tesla“ klubova, daje važan doprinos njihovom praktičnom razvoju i umrežavanju.
Klubovi treba da postanu most između Republike Srpske, Srbije i dijaspore – most kojim će se prenositi znanje, iskustvo i razvojne prilike. Njihov najveći uspjeh neće biti samo broj održanih događaja, već broj mladih koji su u njima pronašli podršku i pretvorili svoju ideju u konkretan rezultat.
Sa kojim poteškoćama se Savez najčešće susreće u svom radu?
Najveća poteškoća sa kojom se Savez suočava jeste nedostatak stabilnih finansijskih sredstava. Entuzijazam može pokrenuti ideju i okupiti ljude, ali za razvoj prototipa, laboratorijska ispitivanja, zaštitu patenta, učešće na međunarodnim sajmovima i dalji razvoj proizvoda potrebna je ozbiljnija i kontinuirana podrška.
Mladi inovatori često imaju kvalitetne ideje, ali njihove porodice i škole nemaju dovoljno sredstava da finansiraju sve faze razvoja. Zbog toga pojedini vrijedni projekti ostanu nedovršeni ili ne dobiju priliku da budu predstavljeni izvan Republike Srpske.
Iz tih razloga želimo da okupimo plemenite i uspješne ljude iz naše dijaspore koji bi pomogli osnivanje fondacije za podršku mladim inovatorima u Republici Srpskoj, po uzoru na slične uspješne modele u Srbiji, među kojima je i Fondacija „Mladen Selak“.
Takva fondacija ne bi predstavljala samo finansijsku pomoć. Ona bi bila ulaganje u znanje, talente i budućnost Republike Srpske. Nekada je mladom čovjeku potrebna samo jedna prilika da bi njegova ideja postala rješenje značajno za cijelo društvo.
Koju biste poruku uputili uspješnim ljudima iz dijaspore koji žele da pomognu mladim inovatorima?
Pozvao bih ih da dio svog iskustva, kontakata i mogućnosti usmjere prema mladim ljudima u Republici Srpskoj. Pomoć ne mora uvijek biti samo novčana – dragocjeni su mentorstvo, stručni savjet, pristup laboratoriji, poslovni kontakt ili mogućnost predstavljanja na međunarodnom tržištu.
Podržati mladog inovatora znači pomoći mu da ostane, stvara i gradi budućnost u svojoj zemlji. Najvrijednije ulaganje nije samo u opremu i objekte, već u čovjeka koji svojim znanjem može da stvori nešto novo.
Naša dijaspora posjeduje ogromno iskustvo, znanje i međunarodne kontakte. Ako taj potencijal povežemo sa kreativnošću mladih iz Republike Srpske, možemo stvoriti rezultate koji će biti prepoznati mnogo šire od naših granica.
Koju biste poruku uputili mladima koji žele da krenu Teslinim putem – putem znanja, stvaralaštva i inovacija?
Mladima bih poručio da vjeruju u svoje znanje i da se ne plaše velikih ideja. Ne odustajte samo zato što prvi pokušaj nije uspio ili zato što drugi odmah ne razumiju ono što želite napraviti.
Učite, istražujte, pravite prototipe, provjeravajte, griješite i pokušavajte ponovo. Greška nije poraz – ona je važan dio inženjerskog puta do boljeg rješenja.
Budite radoznali, postavljajte pitanja i ne prihvatajte da nešto mora ostati isto samo zato što je oduvijek tako rađeno. Inovator nije samo čovjek koji napravi veliki pronalazak. Inovator je i onaj koji svakoga dana traži bolji način da riješi problem.
Ne čekajte da neko drugi stvori budućnost za vas. Budite vi oni koji će je osmisliti, napraviti i ostaviti generacijama koje dolaze. Svaki veliki pronalazak nekada je bio samo ideja u koju je neko imao dovoljno hrabrosti da povjeruje.
Slavica MOMAKOVIĆ
