Negovata bezuslovna predadenost na muzikata go odnese na svetskite sceni kade kako instrumentalist predizvika vnimanie. Temelniot pristap, postojanata edukacija i nadograduvanje vo svojata oblast bea klučni faktori za Blagojče Trajkovski da bide sostaven del od muzički formacii što predizvikuvaat voshit i vnimanie od sovremenicite. Ušte od samiot start so svojata matična grupa “Fontana” od Bitola, Blagojče insistiraše na profi standardi koi podocna mu go diktiraa i opkružuvanjeto, pa taka toj započna da muzicira i sorabotuva i so grupata “Ljubojna”, potoa so bendot na proslavenata Karolina Gočeva, a nešto podocna i so Džambo Agušev, za od neodmana da go gledame i na najnovata K1 televizija kako del od specijalno formiraniot bend na muzičari koi vo emsijata “Coke Studio”  gi pratat najgolemite balkanski zvezdi na nivnite show nastapi. Zaintrigirani od celokupnata muzička prikazna na ovoj naš uspešen klarinetist odlučivme da go napravime ova intervju i da ve zapozname vo prvo lice ednina so Blagojče Trajkovski i negovata životna misija… 
Na novata srpska kablovska televizija K1 koja od neodamna započna so emituvanje na svoi muzički show programi te vidovme i tebe Blagojce i toa kako klarinetist, koj ja pridružuvaše Jelena Karleuša na nejziniot TV show nastap, pa logično e da se zaprašame od kade ti tamu i kako dojde da bideš eden od instrumentalistite što se izbrani za ova show?

Neodamna vo ramkite na K1 televizija od Belgrad, započna da se emitiva eden isklučitelno kvaliteten muzički serijal so naslov “Coke Studio”. Toa e  muzička show emisija koja se realizira spored mnogu visoki standardi koga e vo prašanje video i audio produkcijata. Vo ciklusot emisii se predviduva da nastapat najgolemite muzički zvezdi koi doagjaat od prostorite na poranešna Jugoslavija, a site tie glavni gosti se pridružuvani od eden isklučitelno kvaliteten bend, koj e sostaven od odlični muzičari, golemi profesionalci koi vo momentov se mnogu aktivni niz koncertnite sceni  širum celiot Balkan. Mene mi se ukaža golema čest od strana na organizatorot na taa emisija, što dobiv pokana da bidam del od toj pridružen bend i so moeto muziciranje da pridonesam vo taa muzička emisija.So ogled na toa što celiot ciklus emisii neguva visok stepen na profesionalizam, bara seriozna angažiranost i odgovornost, ni eden muzičar ne e “zalutan” na scenata na “Coke Studio”, tuku sekoj od nas e izbran so dobro napraveni analizi za kompetentnost od strana na organizatorot. So mene na scenata se ušte trojca makedonski instrumentalisti, moi mnogu dragi lugje I kolegi: Timko Čičakovski na kanon, Ratko Dautovski na perkusii i Igor Milevski na violina. Dosega od ovoj serijal se emituvaa desetina epizodi, kade mnogu kvalitetno se prestavija Jelena Tomaševič, našata Karolina Gočeva, Petar Grašo, Goca Tržan i drugi. No posebna bura od emocii, reakcii, komentari i kritiki predizvika poslednata emisija koja se emituvaše pred da go pravime ova intervju, a toa beše emisijata vo koja gostuvaše isklučitelnata Jelena Karleuša. Taa emisija sozdade bura od pozitivni komentari i kritiki, i od strana na običnata publika, no i od strana na stručnata javnost. Taka što sosema Ve razbiram zošto baš taa emisija Ve pottikna da go napravime ovoj razgovor.
Tvojot instrumentalen udel vo show programot beše osobeno zabeležan i mislam deka aranžmanski beše akcentirano tvoeto muziciranje. Kaži ni nešto poveќe za celiot ovoj proekt i za načinot na aranžmanskoto preoblikuvanje na hitovite na Karleuša?
Točna e vašata konstatacija deka klarinetot odigra važna solistička uloga vo performansot na Jelena. Vednaš posle emituvanjeto na emisijata, imaše mnogu pozitivni kritiki za mojata rabota, za mojot profesionalen pridones vo celoto show i toa mene posebno me raduva. Što se odnesuva do samite aranžmani i celokupnata audio slika na emisijata “Coke Studio”, celiot serijal e taka zamislen, da se napravi edno malku porazlično aranžmansko oblikuvanje na pesnite, se so cel da se dade edna svežina. Vo odnos na taa audio produkcija,vklučuvajќji gi kompletnite aranžmani, kako i postignuvanjeto na celata finalna kompletna audio slika, raboti edna prekrasna, kvalitetna ekipa, koja e vistinski primer kako toa treba da se raboti. Dirigentskata palka za seto toa e vo racete na  Željko Joksimovič. Za nego nema što da se zboruva, site mnogu dobro gi znaeme negovite visoki muzički standardi na ispolnitelnost i sozdavanje, kako i negoviot ogromen muzički pridones na nivo na celiot Balkan. I se znae, kade toj “zamešal prsti”, možeme da go očekuvame samo najdobroto. Mnogu važno da se spomene vo ovoj kontekst e i imeto na Marko Milatovič, eden odličen čovek i muzičar koj ima isklučitelno kvalitetna vizija vo pogled na aranžiranjeto i muzičkoto oblikuvanje na pesnite. Tokmu taa aranžerska svežina koja ja dobivaat pesnite vo “Coke Studio”, go pravi poseben ovoj proekt, a toa porazlično aranžmansko oblikuvanje na pesnite na Karleuša beše eden od klučnite faktori za celokupniot uspeh na ovoj nejzin nastap.
Kako beše da se sorabotuva so edna taka golema zvezda kako što e Jelena koja pri toa važi za mnogu egocentrična ličnost i koe e tvoeto iskustvo od rabotata so nea?
Sorabotkata so Jelena Karleuša vo ramkite na realizacijata na emisijata “Coke Studio” beše mnogu ubava i pozitivna. Ova go zboruvam i od profesionalen, a i od čovečki aspekt. Mene lično, toa mi beše prva sorabotka so nea i vpečatocite se navistina maksimalno pozitivni. Pred se, moram da go potenciram nejziniot profesionalen pristap i nejzinoto maksimalno vložuvanje na scena. No, posebno što treba da se istakne e nejzinata energija koja e klučot za vistinskoto dopiranje do publikata i predizvikuvanjeto na tie pozitivni emocii. Ovoj nejzin nastap gledano od umetnički aspekt možebi e edinstven koj se razlikuva od site drugi nejzini muzički performansi, zatoa što taa nastapi vo sosema porazličen prizvuk, no taa nejzina harizmatičnost  i želbata da se predade celosno na publikata se klučot za nejziniot uspeh. Taa energija koja taa ja poseduva avtomatski ja prenesuva na site nas koi sme so nea na scena i zatoa celiot proizvod ima posebna emocija. A veruvajte mi deka toa e najvažnoto za da ja privlečete publikata. Vie možete da bidete odličen pejač, so unikatni interpretatorski karakteristiki, no ako ja nemate taa energija i želbata za celosno da ja predadete svojata emocija na publikata, vpečatocite ќe bidat samo delumni. Sekoj artist treba da raboti kompletno na svojata ličnost, a na krajot najvažna e emocijata koja interpretatorot ja nosi so sebe. Tokmu taa emocija e najvažnoto i presudnoto dali vie ќe bidete zvezda ili ne. Show biznisot pogotovo vo Srbija e edno karakteristično bojno pole kade sekoj borec treba da e maksimalno naoružan so celoto oružje što može da postoi i toa oružje da go iskoristi vo vistinsko vreme na vistinsko mesto.. E sega, takvite zvezdi se sekogaš od edna strana mnogu pozitivno prifateni od publikata, a od druga strana se mnogu  često napagjani i posipani so negativni kritiki. No, da ne dolžam mnogu, vo ovoj slučaj bez razlika koj kako misli, ima nekolku raboti koi se neizbrišlivi fakti, a toa e deka taa e odličen profesionalec koj bezrezervno vložuva vo sebe i vo svojata profesionalna ličnost, odličen govornik, mnogu inteligentna i prijatna ličnost koja so svojata emocija i energija brutalno ja gazi scenata so krupni čekori.

Iako si relativno mlad čovek sepak pozadi sebe imaš bogato muzičko portfolio, pa red bi bilo za našite čitateli da dademe edna uvertira i za dosegašnata tvoja profesionalna kariera?
Jas vo tekot na izminatite nešto poveќe od petnaeset godini uspeav da vlezam možebi vo site predizvici koi gi nosi našata prekrasna profesija. Maksimalno se trudam da pridonesam na što e možno poveќe polinja vo muzikata. Tuka e pedagoškata rabota i želbata da se dade što poveќe znaenje na mladite lugje, pišuvanjeto i izdavanjeto stručna literatura, tuka e studiskata rabota, avtorsko sozdavanje i dokumentiranje na mnogu muzika, tuka e isto taka i scensko-solističkata dejnost, odnosno koncertnoto prezentiranje kako solist i kako pridružuvač na mnogu eminentni iminja od oblasta na muzikata, pa se do svirenje na razni proslavi, svadbi i slično. So nekolku zborovi, ne postoi ni edna granka koja proizleguva od muzikata kako profesija vo naseto opštestvo, a jas da ne sum „zamešal prsti“. Seto toa me hrani i duhovno me ispolnuva mnogu. Mnogu mi e važno i sekogaš se trudam toa što go rabotam i sozdavam, da bide na najvisoko profesionalno nivo i da go sodrži maksimalniot kvalitet. Mojata profesionalna slika e eden mozaik koj se sostoi od mnogu delovi koi megjusebno se povrzuvaat i se nadopolnuvaat. 12 godini rabotam kako profesor po klarinet vo DMBUC „Ilija Nikolovski – Luj“ vo Skopje, a 4 godini sum Docent na Muzičkata Akademija vo Štip. Rabotata so učenicite i studentite e eden mnogu blagoroden del od mojata profesija, koj nudi mnogu možnosti za istražuvanje i analiziranje, a od druga strana e vistinsko bogatstvo i privilegija da si kontinuirano vo blizok kontakt so deca i mladi lugje. Vo kontekst so moeto pedagoško rabotenje, neodamna ja izdadov  knigata „Klarinetot i klarinetistite vo serioznata muzika I“, koja pretstavuva prv oficijalno objaven takov trud na makedonski jazik. Nositel sum na mnogu državni i megjunarodni nagradi od oblasta na muzičkata pedagogija. Koga sme kaj narodnata muzika, tuka site ovie godini ednostavno se boram da se zapazat nekoi povisoki standardi i da se sozdade eden poprofesionalen pristap vo rabotenjeto na toa pole. Malku e teško seto toa da se sprovede vo Makedonija, kade znaenjeto za narodnata muzika e na najnisko možno nivo, no vo sekoj slučaj  jas sum uporen vo taa borba. Kako solist dosega studiski snimiv preku 40 numeri so moja avtorska muzika, kade maksimalno  go pretstavuvam pravilniot način na prezentiranje na čistiot makedonski melos. Ideen realizator i producent sum na knigata „Folklorna Fantazija“  i audio kolekcijata „Glasot na mojata duša“, koi zaedno gi sozdadovme so tatko mi Stojan Trajkovski i voedno pretstavuvaat isklučitelno značaen beleg vo makedonskata muzička istorija. Narodnata muzika voopšto, za mene pretstavuva eden golem predizvik.Taa e edna mnogu obemna i seriozna tema koja bara mnogu vložuvanje, analizi i istražuvanja. I tokmu toa naše golemo kulturno bogatsvo ke go iskoristam kako tema za odbrana na mojot doktorski trud koja što treba da se sluči naskoro. Kako instrumentalist sum del od nekolku bendovi i muzički formacii koi davaat ogromen pridones vo našata muzika. Tuka pred se e mojata matična grupa „Fontana“ so koja skoro 20 godini ostavivme mnogu na našata scena, potoa grupata „Ljubojna“ so koja nastapuvam 18 godini, a tuka e i bendot na Karolina Gočeva so koj vo izminative 12-13 godini ostavivme kultni proekti. Pred 5 godini go sozdadovme proektot „Etnosfera“ kade aktivno rabotime na osovremenuvanjeto na balkanskiot folklor. Od pregolemata ljubov kon narodnata muzika pred 6 godini uspeav da se izboram da se vrati Narodniot Orkestar pri MRTV vo edno mnogu poprofesionalno svetlo so mnogu podobri muzičari i zaedno so toj orkestar gi podignavme standardite na folk festivalite „Valandovo“ i „Cvetnici“. Vo moeto poveќe godišno rabotenje steknav mnogu sorabotnici bez koi ne bi postignal toa što go postignav. Eden od niv e za mene najdobriot instrumentalist od ovie prostori Džambo Agušev, so kogo poslednite nekolku godini ostvarivme mnogu koncertni nastapi, turnei, studiski snimki, a kako vrv na našata sorabotka e sozdavanjeto na muzikata za filmot „Okja“ koj pretstavuva Holivudsko-Korejska produkcija. Sum rabotel i sorabotuval na mnogu muziki za teatarski pretstavi širum celiot Balkan. Poslednite nekolku godini pokraj Belgrad, mnogu česta destinacija mi e i Sofija. Tamu ostvariv nekolku nastapi i mnogu uspešna sorabotka so Orkestarot za Narodna muzika na Bugarskoto Nacionalno Radio, koj pretstavuva najdobar orkestar za narodna muzika na Balkanot, a e predvoden od isklučitelniot muzičar i dirigent Dimitar Hristov. Sorabotuvam so ušte dosta drugi balkanski muzički iminja, megju koi: Bosanecot Božo Vrečo, Evelina Hristova od Bugarija, Gamze Matraci od Turcija, Dragica Radosavljevič-Cakana i Dženan Lončarevič od Srbija i ušte mnogu drugi. Tuka e celiot vrv od makedonskata folk estrada, kako i dosta interpretatori od makedonskata pop scena so koi sme ostvarile kvalitetni dela. Mnogu mi e drago što so site prethodno spomenati lugje našata sorabotka dolgo trae i ќe trae ponatamu, se so cel da se sozdade što pogolem kvalitet vo našata muzika. 
Bitolskata grupa “Fontana” e tvojot matičen bend, a ovaa grupa od sekogaš važela za isklučitelno profesionalen sostav vo koj členuvale muzičari so golemo muzičko poznavanje. Što se slučuva so “Fontana” ?

“Fontana” vo izminatite godini pokaža i dokaža deka e sostav koj mnogu pridonese za makedonskata muzika, a od druga strana mnogu pridonese za celokupniot razvoj na čistiot makedonski melos vo interpretacijata. Mnogu e značajno toa što grupata “Fontana” pokraj takanarečenite “svadbarski” aktivnosti, zazede eden mnogu profesionalen tek na funkcioniranje, se posveti mnogu na studiskata rabota, na koncertnata dejnost i sozdavanjeto na kvalitetna muzika sto trae i opstojuva.Seto toa se dolži na golemiot kvalitet i studioznost koj go poseduvaat site členovi. Vo izminatite godini sozdadovme navistina mnogu. Izdadovme 6 audio albumi, 4 DVD izdanija, vo ramkite na produkcijata na Makedonskata Radio Televizija ostvarivme okolu 50 audio snimki i okolu 200 časovi video programa samo za taa produkcija. Realiziravme nekolku golemi solistički koncerti. Ostvarivme turnei vo Avstralija, SAD, Germanija, Švedska i site Balkanski zemji i dostojno ja pretstavivme makedonskata muzika. Vo momentov rabotime na mnogu kvalitetni muzički materijali koi siguren sum deka mnogu pozitivno ќe pridonesat vo makedonskata narodna muzika koja za žal go živee možebi najkriznoto vreme.
Jas odlično se seќavam na sorabotkata so tebe i grupata “Fontana” vo Bitola, kade često gostuvavte na TV emisiite i zapoznata sum so vašiot profesionalizam. Sepak, kako vo megjuvreme se spravivte so padot na standardi vo site oblasti pa i vo muzikata i kade ja najdovte motivacijata?
Ne sakam da bidam pogrešno sfaten, no ovoj izminat period od nekolku meseci go pominavme mnogu pozitivno i produktivno. Nie sme grupa so golemo iskustvo i so seriozen bagaž pozadi sebe, site členovi imame edna silna psihološka povrzanost megju sebe, pa zatoa celiot ovoj period na izolacija i nerabotenje na nekoj način go pominavme stabilno i pozitivno. Toa što premnogu rabotevme vo izminatite godini, imavme premnogu nastapi i patuvanja, ni ovozmoži da go živeeme nasiot život mnogu porazlično od normalno. Ovoj period go iskoristivme da napravime edno mnogu pozitivno psihološko osvežuvanje, go posvetivme vremeto na ubavi I pozitivni nešta, si gi oslobodivme mozocite od razno-razni pritisoci, pa taka si sozdadovme prostor da prorabotat našite inspiracii vo pozasileno tempo. Iskreno, žalime za celokupnata situacija vo koja se najde našeto opštestvo, како i celiot svet, no morame da bideme maksimalno svesni, maksimalno pretpazlivi, strplivi, smireni i mudri, zatoa što edinstveno samo toa moze što poskoro da ne vrati po starite pateki na normalnoto  živeenje.
Za kraj na ovoj razgovor otkri ni nešto za sebe od privaten aspekt. Dali Blagojče e veќe familijaren čovek i koi se predizvicite što ja provociraat tvojata ambicija?
Vo momentov najgolemata poddrška vo mojot život i na privaten i na profesionalen plan mi e mojata sopruga Snežana, na koja sum neizmerno blagodaren za celokupnata nejzina posvetenost. Vzaemno imame maksimalna poddrška i razbiranje eden sprema drug. Vo odnos na profesiite edinstveno zaednicko ni e toa sto i dvajcata sme pedagoški rabotnici, pa ottuka i profesionalno znaeme da si pruzime poddrška. Sakame da patuvame, da se družime, da zapoznavame novi nešta, da se nadograduvame vo životot. Vo privatniot život ispolneti sme so mnogu pozitivni lugje okolu nas so koi delime mnogu ubavi momenti ispolneti so mnogu pozitivna energija. A se što predizvikuva pozitivna energija, za mene e silna inspiracija. Bez razlika dali e privaten ili profesionalen plan, životot sekogaš nosi razni predizvici. Za mene e važno da sme zdravi i živi jas i moite najbliski pred se, a potoa, da ne ne napušti energijata i stabilno da čekorime osvojuvajќi gi site tie predizvici.
Za kraj bi ja iskoristil prilikata da se zablagodaram za ovoj prekrasen razgovor, da vi čestitam za profesionalnosta i da vi posakam mnogu uspeh vo ponatamošnoto rabotenje.
PHOTOS/PRIVATE ARCHIVE
Biljana KRNČESKA

 


POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here
Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila